Autor: Ana Petrović, psiholog
Bajke, koliko god da su surove ili strašne, pomažu deci da razdvoje svetove prijatnog i neprijatnog, a samim tim pružaju osnovu za kasnije razvijanje pojmova dobrog i lošeg. Ovih prazničnih dana, dok ste sa porodicom, čitajte bajke svojoj deci, ali i sebi, i podsetite se da su čuda moguća. Čemu nas još uče bajke, odgovara Ana Petrović, psiholog
Dobro i loše
Nekada davno, iza sedam gora i iza sedam mora, živeo je jedan kralj! U ovom trenutku obično prestaje realnost i započinje neverovatni svet princeza, dobrih vila, čarobnjaka i zlih veštica. Svi oni zajedno pomažu nam da odrastemo i snađemo se u ovom, ponekad tako teško razumljivom svetu.
Bajke deci predstavljaju različite, često i vrlo kreativne, životne situacije na njima razumljiv način. Kada zla veštica otruje svoju pastorku ili Vuk pojede Crvenkapu, pojavljuje se čitav jedan spektar neprijatnih osećanja.
Upravo takve situacije pomažu deci da razdvoje svetove prijatnog i neprijatnog, a samim tim pružaju osnovu za kasnije razvijanje pojmova dobrog i lošeg.
Naravno, neizostavni sastojak svake bajke je čarolija. U realnosti ona, nažalost, ne postoji i to svako pre ili kasnije shvati, ali na samom početku života važno je verovati da je sve moguće.
A kako u stvari nastaje detinji svet strašnog?
Kad god je dete frustrirano, kada mu roditelji nešto zabrane, ili kada nisu dostupni, a ono bi želelo da provede vreme sa njima, u detetu se pojavlju različita neprijatna osećanja.
Ono tada u svoje iskustvo uvodi doživljaje negativnog, koji ga dalje navode da i samo bude takvo. Iako „na prvu loptu“ decu najčešće idealizujemo kao malu, slatku i finu, vrlo dobro znamo da to često ne mora biti slučaj.
Deca umeju da budu i bezobrazna, da se rugaju ili podvaljuju jedna drugoj. Sada dolazimo do drugog korisnog aspekta bajki. Zli likovi su ti koji služe da deca imaju gde da izmeste svoju ljutnju, bes i frustriranost. Da ih posmatraju izvan sebe, a time bolje razumeju i prevaziđu na konstruktivan način. Jer u svakoj bajci, zna se, zli likovi su nepoželjni i treba ih eliminisati.
Čarolija
Naravno, neizostavni sastojak svake bajke je čarolija. U realnosti ona, nažalost, ne postoji i to svako pre ili kasnije shvati, ali na samom početku života važno je verovati da je sve moguće. Na taj način stiče se predstava o svetu kao mestu punom različitih mogućnosti, što on svakako jeste.
Važno je samo da odrasli posreduju u procesu dečijeg poimanja bajke. Sa decom treba pričati o dešavanjima i pomoći im da razumeju koje sve to poruke bajke šalju.
Šta nam bajke poručuju?
I za kraj, ako se zapitamo šta je ono što najviše motiviše i daje snagu u teškim situacijama u životu, shvatićemo da je to vera da će u jednom trenutku sve doći na svoje mesto i da će sve biti u redu. A to je zapravo ono što nam na kraju svaka bajka i poručuje.
Foto: Pexels